Dominik Mačković

0036415659

Sigurnost na Internet-u

Špijunski programi (Spyware) Spyware je program koji se tajno instalira na računalu kako bi presretao ili potpuno preuzeo kontrolu nad računalom bez dozvole korisnika. Iako bi se iz naziva moglo zaključiti da samo špijunira rad korisnika, većina Spyware-a radi puno više od toga. Mogu služiti kako bi sakupljali informacije o korisniku, mijenjali početnu stranicu u Internet pregledniku, instalirali dodatne programe na računalo... Spyware se većinom ne instalira samostalno na računalo već s njim dolaze i drugi maliciozni programi kao virusi ili crvi. Prve naznake da je računalo zaraženo Spyware-om je pad u performansama i čudno ponašanje sustava, kao npr. otvaranje programa koje korisnik nije želio otvoriti, javljanje grešaka tipa da je računalo zaraženo i samo kupnjom određenog programa se može ukloniti... Neki od primjera su: CoolWebSearch (koristi slabosti u Internet Explorer-u, prikazuje pop-up reklame, mijenja rezultate upita), HuntBar (dodaje nove alate u Internet Explorer, mijenja ponašanje preglednika), Zlob trojan (instalira se preko ActiveX-a i vraća informacije o korisniku Control Server-u) i još mnogi drugi. Listu velikog broja Spyware-a može se naći na stranici: http://www.spywaredb.com/spyware-list-1/. Kako bi se zaštitili od Spyware-a može se koristiti jedan od programa navedenih sa strane.	Primjeri antispyware programa:
Hijackthis Search and Destroy Spyware Blaster Spyware Doctor Spyware Terminator

Špijunski programi (Spyware)

Spyware je program koji se tajno instalira na računalu kako bi presretao ili potpuno preuzeo kontrolu nad računalom bez dozvole korisnika. Iako bi se iz naziva moglo zaključiti da samo špijunira rad korisnika, većina Spyware-a radi puno više od toga. Mogu služiti kako bi sakupljali informacije o korisniku, mijenjali početnu stranicu u Internet pregledniku, instalirali dodatne programe na računalo... Spyware se većinom ne instalira samostalno na računalo već s njim dolaze i drugi maliciozni programi kao virusi ili crvi. Prve naznake da je računalo zaraženo Spyware-om je pad u performansama i čudno ponašanje sustava, kao npr. otvaranje programa koje korisnik nije želio otvoriti, javljanje grešaka tipa da je računalo zaraženo i samo kupnjom određenog programa se može ukloniti... Neki od primjera su: CoolWebSearch (koristi slabosti u Internet Explorer-u, prikazuje pop-up reklame, mijenja rezultate upita), HuntBar (dodaje nove alate u Internet Explorer, mijenja ponašanje preglednika), Zlob trojan (instalira se preko ActiveX-a i vraća informacije o korisniku Control Server-u) i još mnogi drugi. Listu velikog broja Spyware-a može se naći na stranici: http://www.spywaredb.com/spyware-list-1/. Kako bi se zaštitili od Spyware-a može se koristiti jedan od programa navedenih sa strane.

Primjeri antispyware programa:

Virusi Virusi su programi koji se mogu kopirati i zaraziti računalo bez znanja ili dopuštenja korisnika. Računalo se može zaraziti na razne načine preko Internet-a, CD-a, USB-a... Virusi dolaze većinom sa drugim programima, kao što su npr. Trojanski konji kako bi maskirali svoj rad i kako bi ih bilo još teže za otkriti. Namjene virusa su različite, mogu služiti samo kako bi radili štetu na računalu tako da brišu podatke, formatiraju hard-disk-ove, no neki su manje štetni i samo usporavaju računalo i smetaju korisniku u radu. Virusi se spremaju u memoriju računala i pokreću se s operacijskim sustavom i inficiraju programe koji se pokreću. Neki čak mogu koristiti i antivirusne programe i inficirati programe dok ih antivirusni program provjerava jesu li zaraženi. Lista poznatih virusa može se pogledati na stranicama antivirusnog programa NOD32: http://ve.nod32.ch/. Za zaštitu od virusa može se koristiti jedan od programa navedenih sa strane.	Primjeri antivirusnih programa:
AVG Free DR.Web Avast Norton Security Scan

Virusi

Virusi su programi koji se mogu kopirati i zaraziti računalo bez znanja ili dopuštenja korisnika. Računalo se može zaraziti na razne načine preko Internet-a, CD-a, USB-a... Virusi dolaze većinom sa drugim programima, kao što su npr. Trojanski konji kako bi maskirali svoj rad i kako bi ih bilo još teže za otkriti. Namjene virusa su različite, mogu služiti samo kako bi radili štetu na računalu tako da brišu podatke, formatiraju hard-disk-ove, no neki su manje štetni i samo usporavaju računalo i smetaju korisniku u radu. Virusi se spremaju u memoriju računala i pokreću se s operacijskim sustavom i inficiraju programe koji se pokreću. Neki čak mogu koristiti i antivirusne programe i inficirati programe dok ih antivirusni program provjerava jesu li zaraženi. Lista poznatih virusa može se pogledati na stranicama antivirusnog programa NOD32: http://ve.nod32.ch/. Za zaštitu od virusa može se koristiti jedan od programa navedenih sa strane.

Primjeri antivirusnih programa:

Rootkit Rootkit-ovi su programi koji su napravljeni da bi preuzeli kontrolu nad operacijskim sustavom bez dopuštenja korisnika. Također dosta često su još i Trojanski konji te tako zavaravaju korisnika da im je sve u redu sa sustavom. Rootkit-ovi omogućuju neovlaštenim osobama da preuzimu kontrolu nad sustavom. Rootkit-ovi često sadrže i tzv. "backdoor", odnosno ulaz u sustav neovlaštenim osobama bez znanja korisnika. Autori virusa sve češće koriste rootkit-ove kako bi sakrili svoje programe od korisnika i antivirusnih programa. Danas na Internet-u postoji velik broj gotovih rootkit-ova i zato ne čudi njihova velika upotreba. No neki nisu štetni za računalo, npr. programi za emulaciju kao Alcohol 120% ili Daemon Tools koriste rootkit-ove. Za otkrivanje i uklanjanje može se koristiti jedan od programa navedenih sa strane.	Primjeri antirootkit programa:
Mcafee Rootkit Detective Rootkit Revealer Rootkit Buster Anti Rootkit

Rootkit

Rootkit-ovi su programi koji su napravljeni da bi preuzeli kontrolu nad operacijskim sustavom bez dopuštenja korisnika. Također dosta često su još i Trojanski konji te tako zavaravaju korisnika da im je sve u redu sa sustavom. Rootkit-ovi omogućuju neovlaštenim osobama da preuzimu kontrolu nad sustavom. Rootkit-ovi često sadrže i tzv. "backdoor", odnosno ulaz u sustav neovlaštenim osobama bez znanja korisnika. Autori virusa sve češće koriste rootkit-ove kako bi sakrili svoje programe od korisnika i antivirusnih programa. Danas na Internet-u postoji velik broj gotovih rootkit-ova i zato ne čudi njihova velika upotreba. No neki nisu štetni za računalo, npr. programi za emulaciju kao Alcohol 120% ili Daemon Tools koriste rootkit-ove. Za otkrivanje i uklanjanje može se koristiti jedan od programa navedenih sa strane.

Primjeri antirootkit programa:

Sigurnosna stijena (Firewall) Sigurnosna stijena je skup komunikacijskih nakupina koji služe kako bi odvojili privatnu mrežu od javne. Ovdje je fokus na programe koji služe kao sigurnosne stijene. Sastoje se od programa koji služe kako bi pratili i kontrolirali promet između računala i mreža. Većinom se koriste kako bi spriječili neovlašteni pristup. Sigurnosne stijene mogu propuštati, blokirati, enkriptirati promet na temelju pravila koja korisnik postavlja. Ona izolira računalo od ostatka mreže pregledavajući svaki paket koji dolazi na nju bilo sa javne mreže ili privatne. Također imaju i sposobnost kontroliranja koje sistemske funkcije i procesi mogu koristiti mrežne resurse. One nisu alati koji služe za otkrivanje ili uklanjanje malicioznih programa, oni su više preventivni alati. Jedne od najboljih besplatnih sigurnosnih stijena su navedene sa strane.	Primjeri sigurnosih stijena:
Comodo ZoneAlarm

Sigurnosna stijena (Firewall)

Sigurnosna stijena je skup komunikacijskih nakupina koji služe kako bi odvojili privatnu mrežu od javne. Ovdje je fokus na programe koji služe kao sigurnosne stijene. Sastoje se od programa koji služe kako bi pratili i kontrolirali promet između računala i mreža. Većinom se koriste kako bi spriječili neovlašteni pristup. Sigurnosne stijene mogu propuštati, blokirati, enkriptirati promet na temelju pravila koja korisnik postavlja. Ona izolira računalo od ostatka mreže pregledavajući svaki paket koji dolazi na nju bilo sa javne mreže ili privatne. Također imaju i sposobnost kontroliranja koje sistemske funkcije i procesi mogu koristiti mrežne resurse. One nisu alati koji služe za otkrivanje ili uklanjanje malicioznih programa, oni su više preventivni alati. Jedne od najboljih besplatnih sigurnosnih stijena su navedene sa strane.

Primjeri sigurnosih stijena: