|
Slika 3.2 ilustrira u svim koracima konačni
oblik protokola plaćanja elektroničkim novcem.
Protokol se sastoji od ukupno deset koraka. Slično kao u
prethodnom poglavlju, i ovaj se protokol može podijeliti na
tri faze. Slijedi opis protokola sa slike 3.2.
Prva faza protokola:
- kupac
oblikuje n elektroničkih novčanica koje
nose jednaki iznos, ali različiti serijski broj
- kupac
prikriva n elektroničkih novčanica
- kupac
šalje n prikrivenih elektroničkih novčanica
banci (korak 1.)
- banka
šalje zahtjev kupcu za otkrivanje n-1 slučajno
odabrane elektroničke novčanice (korak 2.)
- kupac
šalje banci n-1 traženi faktor prikrivanja
i n-1 odgovarajuću identificirajuću
informaciju (korak 3.)
- banka
provjerava valjanost n-1 elektroničke novčanice
(iznos i identificirajuću informaciju)
- banka
potpisuje preostalu elektroničku novčanicu
- banka
šalje potpisanu elektroničku novčanicu kupcu
te umanjuje račun kupca (korak 4.)
- kupac
uklanja faktor prikrivanja s potpisane novčanice te
provjerava potpis banke
Za razliku od protokola
sa slike 3.1, konačni oblik protokola u prvoj fazi ima
četiri koraka. Dodatna dva koraka detaljnije opisuju
mehanizam slijepog potpisa. Također, banka
provjerava prisutnost ispravne identificirajuće
informacije na n-1 elektroničkoj novčanici
čime se osigurava u slučaju dvostruke potrošnje.
Slijedi druga faza
protokola koja prikazuje plaćanje odabrane robe:
- kupac
šalje potpisanu elektroničku novčanicu trgovcu
(korak 5.)
- trgovac
provjerava digitalni potpis banke uz elektroničku
novčanicu
- trgovac
šalje kupcu slučajno generirani odabirući
niz(korak 6.)
- kupac
šalje tražene informacije trgovcu (korak 7.)
- trgovac
provjerava valjanost dijela identificirajuće
informacije na elektroničkoj novčanici
U ovoj fazi spominje se
odabirući niz. Taj pojam je vezan uz mehanizam
identificirajuće informacije, stoga će detaljno biti
objašnjen u poglavlju 3.3. U posljednjoj točki druge
faze trgovac se uvjerava da je elektronička novčanica
zbilja vlasništvo kupca koji komunicira s trgovcem. Na taj način
može se odmah uštedjeti posao slanja elektroničke novčanice
banci u slučaju primljene tuđe novčanice, dakle
u slučaju prijevare.
Treću fazu konačnog
oblika protokola plaćanja elektroničkim novcem
predstavlja provjera elektroničke novčanice i
isporuka kupljene robe:
- trgovac
šalje potpisanu elektroničku novčanicu,
identificirajući niz, dio identificirajuće
informacije i broj bankovnog računa banci (korak
8.)
- banka
provjerava digitalni potpis uz primljenu elektroničku
novčanicu
- banka
uspoređuje serijski broj elektroničke novčanice
s onima u bazi uporabljenih novčanica
- banka
unosi serijski broj elektroničke novčanice,
odabirući niz i dio identificirajuće inforamcije
u bazu uporabljenih elektroničkih novčanica
- banka
šalje odgovor trgovcu o ispravnosti elektroničke
novčanice i uvećava račun trgovca (korak
9.)
- trgovac
provjerava odgovor banke
- trgovac
šalje robu kupcu (korak 10.)
U posljednjoj fazi, kao i
u prethodne dvije, pretpostavlja se da se svaki korak odvija
ispravno, dakle da se transakcija odvija u najboljem redu, bez
ikakvih pokušaja krivotvorenja, prijevare ili višestruke
potrošnje.
Konačni oblik
protokola plaćanja elektroničkim novcem ima sve
preduvjete za njegovu implementaciju, odnosno za njegovu
praktičnu korist. Krivotvorenje se sprječava
digitalnim potpisom banke u kojoj se nalaze bankovni računi
kupca i trgovca. Ugrađena je osobina anonimnosti koju
osigurava slijepi potpis. Višestruka potrošnja sprječava
se mehanizmom identificirajuće inforamcije. Integritet
elektroničke novčanice osiguran je digitalnim
potpisom. Sve nabrojane osobine konačnog oblika protokola
plaćanja elektroničkim novcem osiguravaju ispravnu i
prihvatljivu transakciju unutar trokuta kupac-trgovac-banka,
dakle gledano s više razine svakog od tri spomenuta sudionika
transakcije.
U slučaju
implementacije ovakvog protokola unutar web-a, gdje se
pojavljuju neželjeni i pritajeni sudionici komunikacija između
dviju strana, potrebno je koristiti dodatnu razinu zaštite
cijelog protokola. Put koji prolazi elektronički novac
između kupca i druge strane, odnosno trgovca i druge
strane je potencijalno ugrožen od treće strane.
|