Protokol bez anonimnosti

Pretpostavimo da su sudionici transakcije plaćanja elektroničkim novcem kupac, trgovac i banka te da se radi o on-line sustavu plaćanja elektroničkim novcem. On-line sustav znači da se provjera valjanosti elektroničkog novca obavlja odmah nakon što trgovac primi elektronički novac od kupca. Suprotno on-line sustavu razlikujemo off-line sustav plaćanja elektroničkim novcem u kojem se provjera elektroničkog novca odgađa za kasnije. Da bi se provjera obavila, novac se prosljeđuje banci. Detaljniji opis provjere elektroničkog novca slijedi u poglavlju 3.2.

Slika 3.1 prikazuje kretanje zahtjeva za kupnjom te protok elektroničkog novca i kupljene robe između pretpostavljenih sudionika transakcije.

Šest koraka sa slike 3.1 mogu se grupirati u tri faze. Prva faza predstavlja podizanje elektroničkog novca s bankovnog računa:

• kupac šalje zahtjev banci za određenom količinom elektroničkog novca (korak 1.)
• banka oblikuje elektroničku novčanicu te ostavlja digitalni potpis
• banka šalje elektroničku novčanicu kupcu te umanjuje njegov račun (korak 2.)

U drugoj fazi obavlja se plaćanje odabrane robe:

• kupac šalje elektronički novac trgovcu (korak 3.)
• trgovac provjerava digitalni potpis banke na primljenoj novčanici

Treća faza transakcije predstavlja provjeru elektroničkog novca od strane banke i isporuku robe kupcu od strane trgovca:

• trgovac šalje elektroničku novčanicu banci (korak 4.)
• banka provjerava potpis na novčanici
• banka uspoređuje serijski broj novčanice s postojećima u bazi uporabljenih elektroničkih novčanica
• banka unosi serijski broj novčanice u bazu uporabljenih novčanica
• banka povećava račun trgovca
• banka šalje odgovor trgovcu (korak 5.)
• trgovac šalje kupljenu robu kupcu (korak 6.)

U drugoj točki prve faze protokola, banka potpisuje elektroničku novčanicu. Točnije, banka pridodaje elektroničkoj novčanici digitalni potpis iste čime je rješen potencijalni problem krivotvorenja elektroničkog novca. Ako se uz elektroničku novčanicu ne nalazi bankin potpis, novčanica je nevažeća.

Prilikom potpisivanja elektroničke novčanice u prvoj fazi, banka može zapamtiti vezu serijskog broja na novčanici i osobe koja je podigla novac, dakle kupca. Naknadno primanje iste te novčanice omogućuje banci praćenje transakcije koju je prethodno pokrenuo kupac. Opisani nedostatak protokola plaćanja elektroničkim novcem rješava se mehanizmom slijepog potpisa koji onemogućuje banku da dovede u vezu podizanje elektroničke novčanice s njenim deponiranjem. Time će biti ostvarena anonimnost kupca dok će banka biti sigurna u valjanost elektroničke novčanice.

Protokol sa slike 3.1 predstavlja osnovni protokol u šest koraka. U tih šest koraka opisani su osnovni dijelovi transakcije: podizanje novca iz banke, plaćanje odabrane robe te provjera elektroničkog novca i isporuka kupljene robe. Svih šest koraka bit će osnovni i neizbježni dijelovi protokola plaćanja elektroničkim novcem koji se opisuju u ostatku diplomskog rada.